Veleposlanslanik Republike Hrvatske u Moskvi Igor Pokaz: «Dolazeći na mandat u Rusiju i predsjednik Josipović i premijer Milanović uputili su me da pokušam intenzivirati suradnju na svim područjima: od politike; preko gospodarstva i turizma; do znanosti, kulture pa i obrane»

12:30 30.06.2013 Константин Качалин, журналист-международник


  Русский язык
 Hrvatski jezik

-  Krenuo bih od meni najvažnijeg – od obitelji. Na žalost moja obitelj nije došla sa mnom u Moskvu jer supruga trenutno radi u Europskoj komisiji, diplomat je kao i ja, a naš 11- godišnji sin ide u Briselu u francusku školu. U Moskvi su boravili dva puta po tjedan dana i jako im se sviđa. Ja se diplomacijom bavim već dvadeset godina i u Ministarstvu sam počeo raditi odmah po završetku Ekonomskog fakulteta. Imao sam sreću da sam radio na zanimljivim mjestima kao što su Kabinet ministra, New York, Brisel te sada Moskva.

-  Na život u Moskvi sam se vrlo brzo privikao. Čak me ni dugotrajna zima, moje prvo takvo iskustvo, nije omela u detaljnom upoznavanju grada. Po meni Moskva ima jako puno sličnosti s New Yorkom – oba grada žive 24 sata i pružaju jako puno: koncerti, odličan teatar, bogata kulinarska scena. Velika razlika je u tome što je u New Yorku to sve dostupno na području ne većem od 10 kvadratnih kilometara, dok se kod Moskve radi o bar 10 puta većoj površini. Rekao bih da Moskva puno daje ali jednako tako puno i uzima.

-  Rusija i Hrvatska imaju vrlo dobru suradnju po nizu pitanja ali mi se osobno čini da bi mogla biti još intenzivnija. Dolazeći na mandat u Rusiju i predsjednik Josipović i premijer Milanović uputili su me da pokušam intenzivirati suradnju na svim područjima: od politike; preko gospodarstva i turizma; do znanosti, kulture pa i obrane.

-  Trgovinska razmjena u prošloj godini bila je nešto veća nego u 2011 i iznosila je oko 1.5 milijarde Eura. Veliki dio još uvijek se odnosi na naftu i plin koji Hrvatska uvozi iz Rusije no polako se povećava i hrvatski izvoz u Rusiju. Hrvatske kompanije su sve više zainteresirane za poslovanje u Rusiji pa se tako nadam da ćemo vrlo skoro značajno povećati našu trgovinsku razmjenu.

- Kulturne i društvene veze između dvije države stalno jačaju ali su još uvijek daleko od potencijala koji imamo. Hrvatska i Rusija su dvije slavenske države koje dijele mnogo toga zajedničkog i bliskog na području kulture i vjerujem da bi upravo kroz tu našu slavensku poveznicu mogli učiniti puno na daljnjem jačanju kulturnih i društvenih veza. Jedan od vidova takve suradnje je i pobratimstvo između gradova što je područje koje za sada gotovo da nije uopće realizirano.

-  30. Lipnja završava relativno dug put Hrvatske prema članstvu u EU, duži nego što je bio za bilo koju od dosadašnjih članica. Pristupni pregovori za Hrvatsku bili su puno kompleksniji i politički zahtjevniji nego što je to bio slučaj pri prošlim proširenjima. Već i zbog te činjenice vjerujemo da će put integracije unutar EU, put koji započinjemo 1.srpnja biti brži i jednostavniji. Istina je da EU trenutno prolazi kroz fazu preispitivanja mnogih postulata koji ju drže na okupu no bez obzira na to mišljenja smo da će Hrvatska brzo naći mjesto koje joj pripada. Hrvatske političke strukture su jedinstveno, a hrvatski građani u velikoj mjeri , uvijek smatrali da Hrvatska pripada toj zajednici europskih naroda, ali s druge strane nismo nikada idealizirali ili idolizirali EU. Vjerujemo da će nam biti bolje unutra te zajednice nego da smo ostali izvan ali istovremeno znamo da moramo sami biti ti koji će tom boljitku najviše doprinijeti.

-  Hrvatska vodi aktivnu i iskrenu regionalnu politiku, bez fige u džepu, kojoj je cilj da odnosi između država nastalih raspadom bivše Jugoslavije budu dovoljno dobri kako bi i odnosi između građana tih država bili dobrosusjedski i prijateljski. S tim ciljem mi ćemo nastaviti aktivno podržavati ambicije onih država koje žele postati članicama EU

-  Turizam je izuzetno važna gospodarska grana u Hrvatskoj a ruski turisti su se u zadnjih par godina probili među 10 najzastupljenijih. Prošle godine je bilo oko 200 000 ruskih turista u Hrvatskoj ali ono što je možda još važnije za istaknuti je da se radi o gostima koji vole uživati

u svim blagodatima Hrvatske i za tu namjenu su spremni potrošiti dosta novaca. Na žalost ove godine ćemo vjerojatno zbog viznog režima, koji nije bio naš izbor već obveza zbog članstva u EU, zabilježiti nešto manji broj ruskih turista. Iako se vize izdaju vrlo brzo i efikasno, te sam proces dobivanja vize ne utječe na aranžmane, sama činjenica da su vize uvedene stvara određenu psihološku prepreku. Nadamo se da ćemo se slijedeće godine već vratiti daljnjem rastu broja ruskih turista u Hrvatskoj. Ono što bih ja također želio vidjeti tijekom svog mandata u Rusiji je povećani broj hrvatskih turista u Rusiji. Rusija toliko puno toga nudi na svim područjima turizma pa je za očekivati da će i hrvatski građani u većem broju dolaziti u Rusiju.

-  Radeći u Briselu iz prve ruke sam se mogao uvjeriti u veliku potrebu za intenziviranjem odnosa između NATO-a i Ruske Federacije ali istovremeno svjedočiti i postojanju još uvijek prevelikog broja predrasuda jednih o drugima. Izgleda da dva desetljeća od završetka Hladnog rata nisu bila dovoljna da se eliminiraju krive percepcije te da se s više povjerenja pristupi zajedničkoj suradnji. Hrvatska se unutar NATO-a uvijek zalagala za korak više u odnosima s Rusijom i naš zaključak je da idemo u dobrom smjeru ali presporo i na preuskoj cesti. Svijet u kojem živimo je previše kompleksan i u mnogočemu nepredvidiv da bi si NATO i Rusija mogli dozvoliti luksuz da svatko radi po svome i da ne intenziviramo našu suradnju.

Konstantin Kachalin

Версия для печати